Jedna od najaktuelnijih tema u Hrvatskoj ovih dana je najavljeno smanjenje davanja na poreze i doprinose od plata zaposlenih. Naime, premijer Plenković najavio je u vreme prvomajskih praznika da će Vlada Hrvatske od 1. januara 2024. godine početi sa primenom sveobuhvatnog paketa mera. U paketu su smanjenje poreza i doprinosa, a glavni cilj je – povećanje svih plata u državi, a naročito onih najnižih.
Sveobuhvatan paket izmena
Izmene svih propisa koje bi trebalo da uđu u paket i dalje nisu potpuno pripremljene. Rasprava o predlozima je i dalje u toku. Cilj Vlade RH je da pronađe odgovarajući model i mehanizam kako da se neto plate svima podignu, ali tako da to bude najvidljivije kod najnižih primanja. Istovremeno, sa druge strane vage je umanjenje budžetskih prihoda zbog ovakvih izmena. Zbog toga je potrebno pronaći pravu meru.


Novinari nisu bili blagi prema Plenkoviću, pa je jedno od prvih pitanja bilo – da li ove najave zapravo predstavljaju deo predizborne kampanje. Premijer je to odbacio i rekao da se radi o kontinuiranom radu i sistemskom planiranju, a da predstojeći izbori sa tim nemaju veze. Da li je zaista tako, ostaje na glasačima da procene.
Planirano da se budžet puni iz drugih izvora
Neće se sve izmene primeniti od sledeće godine, već su planirane i dodatne korekcije propisa za naredni period. Planirano je da se dodatno ojača infrastrukturna povezanost u svakom smislu – putevi, pruge, internet i druge komunikacije. Želja je da se na ovaj način podstaknu investitori da više ulažu u državu. Na taj način izmene propisa ne bi uticale značajno na povećanje budžetskog deficita.
Na planove Vlade značajno utiču dogovori ostvareni sa Evropskom komisijom. Članstvo Hrvatske u EU će značajno pomoći u planiranom regionalnom razvoju. Sredstva iz fondova EU će omogućiti potrebne investicije u infrastrukturne i druge objekte. Hrvatska za period od 2021. do 2030. godine ima na raspolaganju čak 25 milijardi eura bespovratne pomoći iz fondova Evropske unije. Plan je da se ovaj novac upotrebi tako da on još više doprinese razvoju privrede.
Reakcije na najavljeno sniženje poreza i doprinosa
Međutim, i pored najava koje mogu da zvuče vrlo pozitivno, predstavnici opozicionih stranaka u hrvatskom parlamentu nazvali su ove najave „običnim predizbornim trikom“.


Istakli su da je potpuno neshvatljivo da se ovakve promene najavljuju 8 meseci unapred. „Ako žele da pomognu radnicima, neka odmah naprave poresko rasterećenje“, istakao je Peđa Grbin iz SDP-a. On je podsetio i da je njegova stranka pre više od dve godine pripremila predlog zakona o rasterećenju davanja na plate, ali da se o tom predlogu nije raspravljalo. Opozicija je uspela da obezbedi da se rad nedeljom plaća više, ali su preostali prekovremeni, smenski i noćni rad. Takođe je naglasio da je neophodno zaštiti migrante, strane radnike koji se, prema njegovim rečima, u Hrvatskoj tretiraju kao savremeni robovi. „Oduzimaju im se dokumenta, ne isplaćuju im se adekvatne plate i dovedeni su u uslove koji nisu dostojni čoveka“, rekao je Grbin.


O ovom planu Vlade imao je šta da kaže i hrvatski predsednik Milanović. On je zaključio da su planirana poreska rasterećenja kratkovid potez. Istakao je da je prosečna penzija u Hrvatskoj već znatno niža od prosečne plate. Dodatno umanjenje budžeta za isplatu penzija sigurno neće uticati na to da se one povećaju.
Kritične su i novinske kuće
Ništa manje kritičan ni komentar televizije N1. Ova novinska kuća zaključila je da najavljene reforme penzijski sistem pretvaraju u smejuriju. Očekivanja novinara su da glavni deo najavljenih mera bude mala izmena poreskih razreda, „kozmetičko“ povećanje neoporezivog dela plate, kao i smanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, makar za one sa najmanjim prihodima. Ukidanje prireza koji je do sada išao u budžet lokalnih samouprava, biće najverovatnije kompenzovano turističkom rentom, ili skupljim komunalijama što zapravo znači da će radnici platiti na mostu ono što ne plate na ćupriji.
Osim što će se umanjiti prihod lokalnih samouprava, uzeće se sredstva i penzijskom sistemu koji je i do sada bio na rubu održivosti. Sada bi ovaj sistem mogao da postane „smejurija“, kaže N1. U Hrvatskoj se i sada oko 40% novca potrebnog za isplatu penzija isplaćuje iz budžeta, a ne iz doprinosa. Najavljenim izmenama penzije će još više zavisiti od budžeta, a veza između plaćanja doprinosa i visine penzije biće sve manja. Dakle, ovakvim izmenama nastavlja se urušavanje penzijskog sistema, zaključuje N1.
Koliko su opterećene plate u regionu?
Inače, opterećenja plata u Hrvatskoj su i sada među najnižima u regionu. Sistemi obračuna davanja od bruto plate nisu jednostavni ni u jednoj državi, ali ćemo probati da predstavimo opterećenje prosečnih primanja.
U Hrvatskoj je neoporezivi dohodak određen u visini od 530,89 eura. Od prosečne bruto plate se u državni budžet slije ukupno oko 30% u porezima i doprinosima, što znači da za neto platu od 1.000 eura, poslodavac mora da izdvoji oko 1.430 eura. Da li će se ovaj sistem promeniti, odnosno da li će porezi i doprinosi biti sniženi kao što je najavljeno – ostaje da vidimo.
U Srbiji su davanja veća. Neoporezivi deo plate je oko 180 eura, a ukupno se oko 40% bruto plate uplaćuje na ime poreza i doprinosa. To znači da poslodavac u Srbiji koji radniku isplaćuje 1.000 eura na račun, zapravo sa svog računa isplaćuje oko 1.660 eura.
U Bosni i Hercegovini neoporezivo je 350 eura, a prosečna davanja su oko 35% bruto plate. Najpovoljniji propisi za poslodavce su u Crnoj Gori. Od reformi sprovedenih krajem 2021. godine, neoporezivo je 700 eura, a prosečna davanja su oko 25% bruto plate. Opterećenje progresivno raste za plate koje prelaze 1.000 eura u neto iznosu.