Ovaj prilog inspirisan je najčešćim pitanjima i nedoumicama čitatelja članaka na portalu Penzije.com. Uglavnom su to neki obični ljudi kojima se bliži penzija. Ipak, oni nisu baš sigurni kakve su im obaveze, a ni koja sve prava imaju. Još manje kako najlakše mogu da ih ostvare. Pitanja ponekad iznenade, jer se odgovori čine kao sasvim jasni i nesporni. Međutim, treba uzeti u obzir da to nije tako za nekoga kome penzije nisu struka, već se zainteresuje onda kada mora. Sva pitanja koja građani postavljaju su opravdana. Neki naizgled sitan propust već pri podnošenju zahteva može da dovede do odlaganja početka korišćenja penzije, pa čak i do nemogućnosti da se pravo ostvari u planiranom periodu. Ovo posebno važi za osiguranike koji su u pojedinim periodima radili u inostranstvu. Pokušaćemo zato u jednom tekstu da objasnimo neke osnovne stvari, da odgovorimo na najčešća pitanja o penziji.
Prestanak osiguranja kao uslov za penziju
Do pre samo nekoliko godina, uslov svih uslova za ostvarivanje prava na penziju je bio – prestanak osiguranja. Praktično nije bilo moguće ostvariti pravo na bilo koju vrstu penzije pre dana prestanka radnog odnosa, ili obavljanja samostalne, ili poljoprivredne delatnosti. Da budemo precizni, jedini izuzetak je bila porodična penzija ali o tome nešto kasnije.
Za većinu osiguranika ovo pravilo i dalje važi, ali je ipak važno naglasiti izuzetke. Izmena zakonskih propisa u ovom pogledu rezultat su shvatanja specifičnih poslova, zanimanja. To su poslovi kod kojih uslovljavanje osiguranika prestankom rada izaziva posledice za druga lica koja nisu direktno zainteresovana za penzionisanje. Naime, izuzetak od pravila da se penzija ostvaruje po prestanku osiguranja su lica koja obavljaju preduzetničku delatnost, lica koja su hranitelji, osiguranici kojima se period osiguranja utvrđuje prema utvrđenom stažu (ugovor o delu i slično), kao i izabrana, imenovana i postavljena lica. Svi oni pravo na starosnu i prevremenu starosnu penziju mogu da ostvare i bez prestanka osiguranja. Zamislite samo decu koja bi ostala bez staranja zbog penzionisanja hranitelja.
Za ostale, a to su pre svih zaposleni – važi i dalje da pre penzije mora da se prestane sa radom. Lica koja ostvaruju pravo na invalidsku penziju, međutim, moraju imati prestanak osiguranja bez obzira na to kojoj kategoriji pripadaju. Za ostvarivanje prava na porodičnu penziju prestanak nije obavezan, ali je to uslov za korišćenje te penzije. Dakle, lice može da ostvari pravo na porodičnu penziju „na papiru“, kako se to često čuje od naših građana. Isplata porodične penzije počinje tek nakon prestanka zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne, ili poljoprivredne delatnosti.


Dokaz o prestanku osiguranja
Kada je prestanak osiguranja uslov za ostvarivanje prava, pravilo je da se i zahtev za penziju podnosi uz priložen dokaz o prestanku. Bez ovakvog dokaza zahtev je neuredan i podrazumeva da se prvo ovo pitanje raspravi. Tek zatim se pristupa utvrđivanju drugih činjenica u vezi sa pravom za koje je zahtev podnet. Iz ovog razloga, dobra je sugestija svima da ne podnose zahtev za penziju dok još uvek rade, ili obavljaju delatnost. Podnošenjem zahteva iz osiguranja ne postiže se da se ranije pristupi uređivanju podataka o navršenom stažu. Tako se samo bespotrebno odugovlači postupak.
Može li uz penziju da se radi?
Često pitanje stranaka je – da li uz penziju može da i dalje da se radi. Najjednostavniji, ali ne i dovoljno precizan odgovor je da – može. Međutim, korisnici starosne penzije treba da znaju da se sa novim radom ne sme početi istog dana kada je utvrđeno pravo na penziju, nego najranije sutradan. Dakle, potreban je bar jedan dan „razmaka“ u odnosu na prethodno osiguranje. Rad korisnika invalidske penzije može da znači eventualno preispitivanje utvrđenog gubitka radne sposobnosti. Korisnici porodične penzije treba da vode računa o tome da svaki rad odmah znači i obustavu isplate penzije. Izuzetak je ukoliko je u pitanju angažovanje po ugovoru o delu, ili po ugovoru o obavljanju privremenih i povremenih poslova. Mada, i tada postoji dopunski uslov da je iznos ostvarene naknade niži od najniže osnovice za osiguranike zaposlene. Detaljnije o pravu penzionera da i dalje rade već smo pisali u ovom članku.
Specifičnosti porodične penzije
Kada već pričamo o porodičnim penzionerima, pravi je trenutak da razjasnimo još neke nedoumice koje često muče zainteresovane za ovu vrstu prava. Pre svega, važno je znati da porodična penzija ne predstavlja nasledstvo. Ona ni na koji način nije povezana sa nasleđivanjem imovine umrlog. Dakle, u pitanju je pravo čija je jedina sličnost sa naslednim pravom u tome što pravni osnov predstavlja smrt srodnika. Iz tog razloga, činjenica da u ostavinskom postupku neko lice nije određeno kao naslednik, ne znači istovremeno da to lice nema pravo na porodičnu penziju. Naprotiv, pravo na porodičnu penziju određuje se isključivo prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Propisi koji uređuju nasleđivanje se uopšte ne uzimaju u obzir. Potpuno je nebitno da li je ostavinski postupak sproveden, ili ne, niti ko je u njemu određen za naslednika.
Novi brak
Takođe, preživeli supružnik koji ostvari pravo na porodičnu penziju može da zaključi novi brak, ili da uđe u vanbračnu zajednicu bez bojazni da će izgubiti pravo na već stečenu porodičnu penziju. Šta više, u slučaju da dođe do smrti „novog“ bračnog, ili vanbračnog partnera ovo lice može da podnese novi zahtev za ostvarivanje prava na porodičnu penziju. U slučaju da ispunjava uslove i po smrti drugog partnera, može da se opredeli za korišćenje povoljnijeg iznosa od dve tako stečene penzije.


Penzija i nasleđivanje
Za razliku od prava na penziju – ukoliko su za umrlim korisnikom prava ostali neisplaćeni iznosi penzije, ili neke novčane naknade, pravila su drugačija. Ti iznosi isplaćuju se naslednicima, a ne licu koje je ostvarilo pravo na porodičnu penziju. Naravno, u praksi tu to najčešće iste osobe – članovi porodice umrlog. Ipak, nekad isplatu kao naslednici ostvare lica koja ne ispunjavaju uslove za sticanje prava na porodičnu penziju. Dešavaju se i slučajevi da je umrlom korisniku isplaćeno više novca nego što je pripadalo, a što je obično slučaj kada se za smrt sazna nakon što je penzija već isplaćena. Povraćaj neosnovano isplaćenih penzija se službeno traži od poslovne banke i najčešće naslednici o tome ne treba da brinu. Međutim, ako se povraćaj zatraži od naslednika oni ne mogu biti dužni više od onoga koliko su nasledili. To je jedno od važnih pravila naslednog prava.
Šta donosi Nova godina?
Kako se bliže novogodišnji praznici, nije loše da naglasimo da oni koji žele da ostvare pravo na penziju prema propisima koji važe u prethodnoj godini, treba da prekinu osiguranje najkasnije 30. decembra. Zahtev se zatim podnosi najkasnije 31. decembra. Ovo pravno shvatanje koje primenjuje Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje nije baš 100% opravdano, a još manje je racionalno, ali ga treba prihvatiti kao obavezujuće. Ako baš želite da isterujete pravdu, uvek možete da odložite podnošenje zahteva i da zatim na sudu dokazujete da ste u pravu. Mi vam ovo ne preporučujemo! Ipak, ako se slučajno odlučite na ovako nešto i dobijete na sudu – unapred molimo da nas o tome obavestite.
O promeni propisa iz godine u godinu treba pre svih da vode računa žene. Za njih je i dalje u toku takozvani prelazni period. Uslov za starosnu penziju se za žene povećava za po 2 meseca svake godine, sve do 2032. godine. Ovo podizanje uslova se odnosi na potrebnu starost za penziju. Uslov staža za sada ostaje na 15 godina.
Slično je i kod prevremene starosne penzije, ali tu se uslov menja još samo 1. januara 2024. godine. Ovaj datum donosi kraj „prelaznog perioda“ i uslovi za muškarce i žene za prevremenu starosnu penziju se trajno izjednačuju na 60 godina života i 40 godina staža osiguranja.


Dokazi koji se podnose uz zahtev
Nećemo ovde nabrajati dokaze koje bi trebalo priložiti uz zahtev za penziju. Razlog je to što dokazi nisu za sve isti. Suštinski, uz zahtev treba da dokažete svoj identitet. To se, po pravilu, radi ličnom kartom. Oni koji podnose zahtev za porodičnu penziju treba i da dokažu srodstvo sa umrlim, što se najčešće čini izvodom iz matične knjige rođenih, ili venčanih.
Sledeću grupu dokaza čine oni koji se odnose na navršen staž. Tu su razlike najveće i dokazi koje ćete priložiti zavise od vaše karijere. Ukoliko ste radili samo kao zaposleni, predaćete uz zahtev radnu knjižicu. Samostalci će dostaviti i dokaze o delatnosti koju su obavljali, a njima i poljoprivrednicima je najčešće potrebno i da uz zahtev prilože uverenje o plaćenim doprinosima.
Dokazi o radu u inostranstvu
Ukoliko ste radili u inostranstvu, treba da znate da se zahtev podnosi samo na jednom mestu – u državi u kojoj imate prebivalište. Ovo ne važi ukoliko ste radili u državi sa kojom ne postoji sporazum o socijalnom osiguranju. Detaljnije o tome pročitajte u ovom članku. U svakom slučaju, uz zahtev ćete priložiti i dokaze o radu u inostranstvu.
Ukoliko ne raspolažete dokazima o radu u zemlji, ili inostranstvu, a ne možete ni da ih pribavite i za to postoji rešenje. Prvi korak je da pripremite pisanu izjavu u kojoj ćete što preciznije navesti periode rada, poslodavce, kao i tačno mesto rada u tom periodu. Kada se postupak pokrene, moguće je da će biti potrebno da ponešto i dodatno precizirate.
U svakom slučaju, postupak utvrđivanja prava na penziju vodi se po pravilima koja važe za upravni postupak. Ovaj postupak nije bauk i ima jasna precizna pravila po kojima se vodi. Ukoliko ih se držite, nemate puno razloga za brigu.
Za kraj, još jedan savet – pre podnošenja zahteva vrlo je važno da proverite svoj staž. Kako da to učinite, pročitajte ovde.