U prvom delu članka pokušali smo da damo savete za očuvanje zdravlja. Ideja ovog serijala tekstova je da skrenemo pažnju na mogućnost da jednostavnim promenama navika poboljšamo i sačuvamo svoje zdravlje. Nastavljamo istom merom, jer svima nam je cilj da u zdravlju živimo i starimo.
Dobro se naspavajte
Dovoljno sna pomaže da ostanemo zdravi i svesni. Starijim osobama treba sedam do devet sati sna kao i svim odraslim osobama. Međutim, veliki broj ljudi ne spava dovoljno. Mučnina ili bol može otežati spavanje, a postoje i lekovi koji drže organizam budnim. Nedostatak kvalitetnog sna može učiniti osobu razdražljivom, depresivnom, zaboravnom. Manjak sna čini mogućnost pada, ili drugih nezgoda verovatnijom. Problemi sa spavanjem i njihov uticaj na zdravlje često su na meti naučnih istraživanja.


Kvalitet sna je izuzetno važan za pamćenje i raspoloženje. U jednoj studiji odraslih starijih od 65 godina, istraživači su utvrdili da oni koji su imali loš kvalitet sna imali poteškoće u rešavanju problema i u koncentraciji. Učesnici studije koji su imali kvalitetan san prošli su daleko bolje u testiranju. Druga studija, koja je proučavala podatke o skoro 8.000 ljudi, pokazala je da oni koji su u svojim 50-im i 60-im godinama spavali šest sati, ili manje imali daleko veći rizik od razvoja demencije kasnije u životu. Jedan od mogućih razloga je što neadekvatan san uvećava nakupljanje beta-amiloida, proteina koji uzrokuje Alchajmerovu bolest. Loš san takođe može pogoršati simptome depresije kod starijih osoba. Novi istraživanja sugerišu da je veća verovatnoća da starije osobe koje ne spavaju kvalitetno, a kojima je u prošlosti dijagnostikovana depresija, ponovo osete simptome depresije.
Studija iz 2021. godine pokazala je čak da starije osobe koje nisu dobro spavale noću, ali su često dremale danju, imaju veći rizik od smrti u petogodišnjem periodu. Istovremeno, dobar san je povezan sa nižim stopama insulinske rezistencije, srčanih bolesti i gojaznosti. Spavanje takođe može poboljšati vašu kreativnost i sposobnost donošenja odluka. Miran i kvalitetan san se čak povezuje i sa urednim nivoom šećera u krvi.
Šta možete da uradite?
Postoji mnogo stvari koje možete da uradite da biste bolje spavali. Pre svega, važno je da imate uredan raspored spavanja. Pokušajte da zaspite i ustanete u isto, ili slično vreme svakog dana. Izbegavajte dremanje kasno tokom dana, jer to može da vas zadrži budnim noću. Vežbanje vam takođe može pomoći da bolje spavate, ako nije previše blizu vremena za spavanje. Istraživanja sugerišu da čak i pojedine terapije mogu da poboljšaju kvalitet sna. Među njima se ističu meditacija i kognitivno – bihevioralne terapije, koje se i inače primenjuju u lečenju stresa, anksioznosti i demencije.


Prestanak pušenja
Nije važno koliko imate godina ili koliko dugo pušite, istraživanja potvrđuju da čak i ako imate 60 ili više godina i pušite decenijama, prestanak će poboljšati vaše zdravlje.
Prestanak pušenja u bilo kom uzrastu:
- smanjuje rizik od raka, srčanog udara, moždanog udara i bolesti pluća;
- poboljšava cirkulaciju krvi;
- poboljšava čula ukusa i mirisa;
- povećava sposobnost vežbanja i kondiciju uopšte;
- daje zdrav primer drugima u okruženju.
Jedna studija je otkrila da među muškarcima od 55 do 74 godine i ženama od 60 do 74 godine, pušači imaju tri puta veću šansu da umru tokom šestogodišnjeg perioda praćenja, od onih ljudi koji nikada nisu pušili.


Šta možete da uradite?
Ako pušite, prestanite. Prestanak pušenja je dobar za vaše zdravlje i zaista može da produži život. Jedno istraživanje na skoro 200.000 ljudi pokazalo je da su starije osobe, koje su prestale da puše između 45 i 55 godina života, živele oko šest godina duže u poređenju sa onima koji su nastavili da puše. Odrasli koji su prestali između 55 i 64 godine živele duže. U proseku njihov život je bio 4 godine duži, pokazalo je istraživanje.
Nikad nije kasno da prestanete da pušite. Iskustva onih koji su to učinili govore da su svi osetili i uživali u prednostima lakšeg disanja, višku životne energije i opštem poboljšanju zdravlja. Naravno, ni ušteda novca nije nevažna.
Alkohol i druge supstance
Kao i svi odrasli, starije osobe treba da izbegavaju ili ograniče korišćenje alkohola. Starenje često dovodi do društvenih i fizičkih promena koje starije odrasle osobe čine podložnijim upotrebi alkohola. Starije osobe su i osetljivije na posledice alkohola. Zavisnost od alkohola ili teška konzumacija utiče na svaki organ u telu, uključujući i mozak. Sveobuhvatne naučne studije pokazuju da je konzumacija alkohola među starijim odraslim osobama, posebno ženama, u porastu širom sveta. Istraživači su takođe pronašli dokaze da određeni regioni mozga pokazuju znake preranog starenja kod muškaraca i žena koji redovno konzumiraju alkohol. Pored toga, teška konzumacija alkohola u dužem vremenskom periodu kod starijih osoba može doprineti lošem zdravlju srca. Ove studije sugerišu da prestanak ili smanjena upotreba alkohola utiče na poboljšanje zdravlja srca. Tipični simptomi ubrzanog fizičkog starenja se mogu potpuno izbeći ukoliko se blagovremeno prestane sa konzumacijom alkoholnih pića.


Pored opreza sa alkoholom, starije osobe i njihovi negovatelji treba da budu svesni i drugih supstanci koje se mogu zloupotrebiti. Starijim odraslim osobama obično se propisuju opioidi za bol i benzodiazepini za anksioznost, ili probleme sa spavanjem. Ovi lekovi takođe mogu da budu zloupotrebljeni, a dokazano je da izazivaju zavisnost ukoliko se nepravilno konzumiraju. Na žalost, brojna istraživanja pokazuju da je zloupotreba opioida i bezodiazepina često povezana sa mislima o samoubistvu, naročito kod starijih od 50 godina.
Šta možete da uradite?
Pre svega, pokušajte da potpuno izbegavate konzumiranje alkohola. Ako to ne želite, onda ograničite konzumaciju i izbegavajte pijanstvo. Važno je da budete svesni koliko pijete, ali i štete koju piće može da izazove. Ako vama ili voljenoj osobi treba pomoć u vezi sa zloupotrebom supstanci ili alkohola, razgovarajte sa svojim lekarom ili stručnjakom za mentalno zdravlje. Razgovor sa psihologom, ili psihijatrom može samo da pomogne. U našim krajevima, na žalost, se i dalje odlazak kod psihijatra doživljava u negativnoj konotaciji. U ovakvim situacijama, a naročito ako i sami smatrate da imate problem – treba da znate da ste najvažniji sebi i svojoj porodici. Zaista nije važno da li će vaš odlazak kod stručnjaka „čaršija“ da prepričava. Na kraju krajeva, zašto bi iko o tome i morao da zna?
Uostalom, bolje i da vas ogovaraju, nego da vas se sećaju. Zar ne?